Platforma je podnela alternativni izveštaj Komitetu za ekonomska, socijalna i kulturna prava

24. January 2022.

Platforma organizacija za saradnju sa mehanizmima UN za ljudska prava tj. radna grupa za ekonomska, socijalna i kulturna prava u okviru Platforme, 14. januara 2022. godine podnela je svoj alternativni izveštaj Komitetu za ekonomska, socijalna i kulturna prava uoči 71. zasedanja pomenutog Komiteta (14. februar – 4. mart) na kom će se razmatrati treći periodični izveštaj za Republiku Srbiju.

U svom izveštaju Platforma se osvrnula na niz tema koje se tiču stanja ljudskih prava u Srbiji sa posebnim osvrtom i detaljnom analizom stanja u oblasti ekonomskih i socijalnih prava.

Tako, konstatuje se primetno smanjenje saradnje između organizacija civilnog društva i Zaštitnika građana u prethodnom periodu, ali i činjenica da se stavovi i mišljenja ovog nezavisnog tela za zaštitu ljudskih prava često ignorišu prilikom donošenja zakona ili formulisanja javnih politika. U izveštaju se ističe i da su aktivnosti Ombudsmana u oblasti ekonomskih i socijalnih prava ograničene, uprkos činjenici da se većina pritužbi građana koje dobija institucija odnosi upravo na njih. Spomenuto je i da Ombudsman nije učestvovao u raspravi o ratifikaciji Opcionog protokola uz Međunarodni Pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, koji bi građanima omogućio direktan pristup Komitetu i bolju zaštitu ovih prava.

Kao posebno značajno u oblasti diskriminacije u izveštaju se ističe položaj Roma bez lične karte i prebivališta, i to na primeru njihove isključenosti iz novčane pomoći radi ublažavanja posledica pandemije COVID-19. U ovom slučaju, Republika Srbija nije prepoznala posebno ranjiv položaj Roma kao višestruko marginalizovane grupe, iako su izdvojena značajna sredstva za isplatu novčane pomoći svim punoletnim građanima (sa važećim ličnim kartama), od kojih mnogi nisu bili u stanju ugroženosti. Izveštaj spominje i činjenicu da je prijava prebivališta i dalje među glavnim preprekama za ostvarivanje socijalnih prava za ugrožene Rome, posebno za interno raseljene Rome sa Kosova i Rome koji žive u neformalnim naseljima.

U delu izveštaja koji se tiče izbeglica, migranata i tražilaca azila, spominje se slučaj u kom je Poverenik za zaštitu ravnopravnosti, postupajući po pritužbi Beogradskog centra za ljudska prava i A 11 – Inicijative za ekonomska i socijalna prava, utvrdio da je Raiffeisen banka a.d. Beograd, povredila odredbe člana 6. Zakona o zabrani diskriminacije Republike Srbije kada je odbila da otvori račune osobama sa odobrenim utočištem, odnosno priznatim statusom izbeglica u Srbiji. S tim u vezi, organizacije koje su podnele alternativni izveštaj pozvale su Komitet da preporuči Srbiji da preduzme korake u borbi protiv diskriminacije izbeglica, tražilaca azila i migranata i olakša njihovu integraciju. Organizacije su takođe napomenule da je potrebno olakšati i ubrzati integraciju izbeglica i tražilaca azila na tržište rada i pružiti im sistemsku podršku u pronalaženju posla i sticanju veština i znanja za unapređenje njihove konkurentnosti na tržištu rada kao i da je neophodno uvesti posebne i efikasne mere za zapošljavanje migrantkinja i žena žrtava trgovine ljudima i obezbediti podsticaje za poslodavce.

U izveštaju se spominje i nizak iznos novčane socijalne pomoći u Srbiji, koji je kod socijalno ugroženih grupa nedovoljan za pokrivanje osnovnih troškova kao što su kirija za socijalno stanovanje i računi za komunalije, jer iznosi oko 9.115 dinara.

U izveštaju su predstavljeni i neki od ključnih problema iz oblasti prava na obrazovanje i zdravlje, dok je prilikom analize položaja LGBTI grupa u Srbiji kao neophodno spomenuto usvajanje sveobuhvatanog zakona o istopolnim partnerstvima, koji bi, između ostalog, obezbedio jednaka prava istopolnim parovima kao i bračnim parovima, uključujući jednak pristup nasleđivanju, porodičnim pravima i ekonomskim i socijalnim pravima.

Platformu organizacija za saradnju sa mehanizmima Ujedinjenih nacija za ljudska prava osnovalo je 17 organizacija civilnog društva u Srbiji koje imaju iskustvo i prepoznaju potrebu i značaj kontinuiranog i  na dokazima zasnovanog procesa izveštavanja UN tela, kao i praćenje primene preporuka koje mehanizmi UN za ljudska prava upućuju Republici Srbiji. Rad Platforme koordinira Beogradski centar za ljudska prava kroz osam tematskih radnih grupe koje se kontinuirano i intenzivno bave aktivnostima vezano za određenu tematsku oblast, grupu nosilaca prava, određeni ugovor ili mehanizam Ujedinjenih nacija.